
Do polovine 19. veka beogradske kafane imale su jednostavnu muziku bez razvijenih orkestara. Od sredine tog perioda pojavljuju se građanske bande koje sviraju u poznatim pivnicama i kupalištima. Sa dolaskom muzičarki iz Beča i Praga u Beograd stižu harfenistice koje nastupaju u kafanama. Njihovi nastupi privlače domaću publiku i strane posetioce iz kalemegdanske okoline. Kasnije dolaze i svirači iz Vojvodine i unutrašnjosti Srbije koji menjaju muzičku scenu. Posebno su zapaženi muzičari iz Jagodine koji donose novi stil sviranja violine. Krajem veka u kafanama se mešaju različiti muzički uticaji i raste broj nastupa. Vlasti donose pravila o ponašanju izvođača u javnosti zbog novih trendova u zabavi. Zabranjeno je bilo neprimereno ponašanje pevačica tokom nastupa pred publikom.